Nekažnjivost legalizira korupciju u javnim nabavkama

Nekažnjivost legalizira korupciju u javnim nabavkama

Nejra Džaferagić

Neprocesuiranje zloupotreba u postupcima javnih nabavki legalizira korupciju, podriva povjerenje građana u rad javnih institucija te šalje poruku da se korupcija i kriminal isplate. Istraživački novinari i organizacije civilnog društva svakodnevno dokumentiraju zloupotrebe u postupcima javnih nabavki koje provode institucije, ustanove i javna poduzeća u Bosni i Hercegovini (BiH). Unatoč tome, većina ovih zloupotreba ne bude procesuirana, dok oni koji sudjeluju u korupciji nastavljaju raspolagati javnim novcem.

Slučajevi koje su novinari i organizacije civilnog društva otkrili tijekom ove godine pokazuju da na tenderima i dalje pobjeđuju ponuđači koji su bliski političkim strankama i dužnosnicima, nabavke se prilagođavaju željenim ponuđačima, krši se zakonska regulativa, a ugovori se dodjeljuju kroz netransparentne postupke. Podaci Portala Pratimo tendere, koje prikuplja grupa organizacija civilnog društva, pokazuju da je rizično više od 80 posto montiranih postupaka. Unatoč brojnim zloupotrebama koje svakodnevno budu dokumentirane tek rijetki slučajevi dospiju pred sudove.

Podaci koje je prikupio Fond otvoreno društvo BiH, za potrebe projekta Balkan Tender Watch, pokazuju da je za skoro četiri godine u Republici Srpskoj (RS) i Brčko Distriktu (BD) izrečeno tek šest osuđujućih presuda zbog zloupotreba u postupcima javnih nabavki.

Međutim, u svim ovim slučajevima sudovi su izrekli blage kazne: novčane i/ili uslovne. Za razliku od RS i BD čiji kaznenih zakoni definiraju posebna kaznena djela koje se odnose na oblast javnih nabavki, zakonima na razini BiH i Federacije BiH (FBiH) to nije određeno. Zbog toga je otežana mogućnost praćenja procesuiranja zloupotreba u postupcima javnih nabavki na državnoj i federalnoj razini, kao i praćenje kaznene politike.

Inicijativa da javne nabavke postanu javne u studiji koju je objavila prošle godine navodi da je neophodno kaznenim zakonima BiH i FBiH propisati djela koja se odnose na zloupotrebe u ovoj oblasti. Pored toga, potrebno je unaprijediti kapacitete pravosudnih institucija za procesuiranje navedenih kaznenih djela u cijeloj državi.

Istrage o nabavkama u doba pandemije bez značajnih rezultata

Period pandemije koronavirusa u BiH bio je obilježen brojnim zloupotrebama u postupcima javnih nabavki, dodjeljivanjem ugovora kroz netransparentne postupke, izbjegavanjem primjene Zakona o javnim nabavkama BiH i očiglednom korupcijom.

Unatoč najavama vlasti i pravosudnih institucija da će ovi slučajevi biti prioritetno ispitani to se nije dogodilo. Tek jedan značajniji slučaj do sada je dospio pred sud. Čelnicima Vlade FBiH i Federalne uprave civilne zaštite sudi se zbog zloupotreba prilikom nabavke 100 respiratora koju je Vlada povjerila poljoprivrednom gazdinstvu za 10,5 milijuna KM. U RS-u ni jedan slučaj još uvijek nije dospio pred sud. Republičko javno tužiteljstvo trenutno istražuje sporne nabavke Instituta za javno zdravstvo RS zbog sumnje da je ova institucija na početku pandemije nabavljala opremu i sredstva po cijenama višestruko višim od tržišnih. Međutim, brojne druge zloupotrebe o kojima su mediji pisali nisu istražene, dok je dio istraga obustavljen.

Analiza Balkanske istraživačke mreže u BiH je pokazala da se godinu i po od početka pandemije u BiH samo rijetka tužiteljstva i dalje bave zloupotrebama u javnim nabavkama povezanim s borbom protiv virusa. Predstavnici organizacija civilnog društva i istraživački novinari smatraju da je razlog tome politički utjecaj na pravosuđe. Otkrića novinara i organizacija civilnog društva nisu jedina na koje pravosudne institucije ne regairaju. Slična situacija je i s upozorenjima koje daju uredi za reviziju institucija. Revizori koji kontroliraju rad institucija na razini BiH, RS i FBiH nerijetko upozoravaju na ozbiljna kršenja Zakona o javnim nabavkama, ali većinu njihovih nalaza tužiteljstva nikada ne ispitaju.

Zakona i procedura u oblasti javnih nabavki ne pridržavaju se ni pravosudne institucije. Takav slučaj je i sa Tužiteljstvom BiH. Državni revizori u svojim izvještajima godinama upozoravaju ovu instituciju zbog neprovođenja postupaka javnih nabavki za usluge ekshumacije posmrtnih ostataka. Zabrinjavajući su podaci i Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Prema pisanu portala Capital.ba ni jedna od 14 kontroliranih općina nije dobila pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima za prošlu godinu.

Ove godine federalni revizori su se suočili i s pritiskom iz Vlade FBiH nakon što su objavili izvještaje u kojem su upozorili na brojne propuste prilikom podjele 90 milijuna KM privatnim firmama tijekom pandemije. Ministri su tražili izmjene revizorskih izvještaja, a tužiteljstva nisu pokrenula istrage o propustima koje su revizori utvrdili.

Rad revizora u oblasti javnih nabavki pratile su organizacije okupljene u Inicijativi Da javne nabavke postanu javne. Inicijativa je analizirala više od 300 revizorskih izvještaja i utvrdila da je skoro petina ugovornih organa ozbiljno kršila Zakon o javnim nabavkama, te da nisu pokazali nikakav ili gotovo nikakav napredak u revidiranom razdoblju, kao ni spremnost da dosljedno poštuju preporuke revizije.

Šta radi bh. pravosuđe?

Neprocesuiranje korupcije u predmetima povezanim s pandemijom posebno je istaknuto i u posljednjem Izvještaju Europske komisija o stanju u BiH. U Izvještaju koji je objavljen u listopadu ove godine navedeno je kako su se negativni efekti široko rasprostranjene korupcije i znakovi političke zarobljenosti snažno manifestirali tijekom pandemije direktno utječući na dobrobit građana.

„U okviru svojih nadležnosti, ni nositelji pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu poduzeli mjere u borbi protiv pojavnih oblika korupcije uopće i aktivno su opstruirali napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i ozbiljnog rizika od nazadovanja u ovoj oblasti. Uočeno je selektivno i netransparentno postupanje pravosuđa u slučajevima korupcije za koje vlada veliki interes javnosti, uz pritiske i zastrašivanja, što predstavlja veliki izvor zabrinutosti“, navodi se u Izvještaju.

Neprocesuiranje i nekažnjavanje zloupotreba u javnim nabavkama ne utječe samo na građane, novinare i organizacije civilnog društva. Nekažnjivost zloupotreba ozbiljno narušava konkurenciju i negativno utječe na ponuđače koji sudjeluju u postupcima javnih nabavki. S druge strane, spor rad sudova koji rješavaju tužbe sudionika u postupcima nabavki obesmišljava zaštitne mehanizme.

BiH nazadovala u oblasti javnih nabavki

Europska komisija je i ove godine konstatirala iste probleme u oblasti javnih nabavki kao i prethodnih godina. Komisija je ocijenila da je BiH nazadovala u ovoj oblasti jer je do svibnja 2021. godine primjenjivala odluku o preferencijalnom tretmanu koji su domaći ponuđači imali prilikom dodjele javnih ugovora.

Odluka o preferencijalnom tretmanu trebala je biti ukinuta polovinom prošle godine, ali je odlukom Vijeća ministara BiH produžena do svibnju 2021. godine. U Izvještaju se upozorava kako bi preferencijalni tretman opet mogao biti uveden „čime bi proces javnih nabavki postao nesiguran za potencijalne ponuđače“.

Osim ukidanja preferencijalnog tretmana domaćih ponuđača, Komisija upozorava da je potrebno usvojiti izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, a zakonodavstvo uskladiti s pravnim stečevinama Europske unije. Komisija navodi i da je neophodno ojačati kapacitete Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi, a proces nabavki učiniti transparentnijim.

Izmjene Zakona o javnim nabavkama, jačanje kapaciteta Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi godinama zagovaraju i organizacije civilnog društva. Pored toga, organizacije ističu kako je nužna hitna reakcija i veći angažman pravosudnih institucija da bi se sankcionirala široko rasprostranjena korupcija u javnim nabavkama. Rad istraživačkih novinara i organizacija civilnog društva i dalje je ključan jer bez njihovog angažmana mnogi koruptivni slučajevi nikada ne bi bili otkriveni.

Smanjenje korupcije u oblasti javnih nabavki osigurat će kvalitetnije usluge za građane, potaknuti ekonomski razvoj i doprinijeti jačanju povjerenja u rad javnih vlasti.

Informacija za medije je nastala u okviru projekta Balkan Tender Watch koji financira Europska unija. Projekat sprovode Fondacija za otvoreno društvo iz Srbije, Centar za građanske komunikacije iz Sjeverne Makedonije, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore, Fondacija za otvoreno društvo s Kosova i Fond otvoreno društvo iz Bosne i Hercegovine u pet država Zapadnog Balkana.

Izvor: detektor.ba

 

Prijavi korupciju
Poslednji prijavljeni slučajevi korupcije

Trenutno nema prijavljenih slučaja korupcije.

Rezultati prijava
Trenutno nema rezultata prijava korupcije.
Ova stranica je izrađena uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za medjunarodni razvoj (USAID). Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Udruženja poslodavaca FBiH (UPFBiH) i ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
UPFBIH
Udruženje poslodavaca Federacije BiH
Tel: +387 (33) 552 460 | Fax. +387 33 552 461
info@upfbih.ba | www.upfbih.ba
PRAVNA POMOĆ
Portal za besplatnu pravnu pomoći članovima Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH